Parazitna pčelinja grinja, Varroa destructor jedan je od najtežih štetnika medonosne pčele, Apis mellifera, a njeno unošenje u nove zemlje izaziva veliku zabrinutost pčelara diljem svijeta.

Prvo izvješće o napadu Varroe na Apis mellifera bilo je 1962. u Beltsvilleu iz Hong Konga, te 1963. na Filipinima. Grinja se od tada udomaćila na svim kontinentima osim Australije i nastavit će se širiti zbog komercijalnog transporta pčela i matica; selidbene aktivnosti pčelara; rojeva koji mogu letjeti na velikim udaljenostima ili se mogu prenositi brodovima.

Odrasla ženka Varroe je ovalna i plosnata, oko 1,1 mm dugačka i 1,5 mm široka, blijede do crvenkastosmeđe boje i može se lako vidjeti golim okom. Mužjaci grinja znatno su manji i blijedo do blago preplanuli.  Jaja su bjelkaste boje i približno 0,20 mm duga i 0,33 mm široka. Jaja je teško vidjeti u ćeliji jer se stapaju s ličinkama/mliječi. Odrasle pčele služe kao posredni domaćini kada je dostupno malo ili nimalo legla i kao prijevozno sredstvo.